Poreklo stanovništva sela Kostajnik, opština Krupanj, prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar” iz 1913 godine.
Položaj:
Gornja Mala je na obema stranama Gornjanske Reke, samo su kuće Vićentića na plavini Orlujskog Potoka. Hercegovci i Birčani su na strani Kostajničke Reke, okrenuti jugozapadu; u Hercegovcima kuća Despotovića je na terasi, a u Birčanima dve kuće Stevanovića su na dvema parčadima jedne niže terase.
U Donjoj Mali, Neškovići su na prisojnoj strani Kostajničke Reke. Petrići su na strani dolinskoj više izvorišta jednog potoka.
Baštovani i Đirići su takođe na strani dolisnkoj, u izvorištu potoka Bele Pećine.
Savići su na rtovima jedne površi. Pajići su na obema stranama doline Janovca , i Radičevići su na osojnoj strane Dubokog Potoka.
U selu se pije voda sa izvora (točkova).
Tip Male u selu:
Gornja Mala:
Živkovići 1 kuća, Obradovići 5 k, Brankovići 3 k, Mićić 1 k, Vićentići 3 k, Tadići 2 k, Tomići 3 k, Đukanovići 2 k, Matići 4 k, Purković 1 k, Vasiljević 1 k, Aksić 2 k, Maksimović 1 k, Sqvić 1 k, Ćiković 2 k, Markovići 3 k, Purići 4 k, Stevanovići 2 k, Marjanović 1 k, Nedeljković 1 k, Đurić 1 k, Strailović 1 k,
Hercegovci
Vučetići 8 k, Despotović 1 k, Milosavljevići 3 k, Đorđić 1 k, Điričići 2 k, Mijajlovići 3 k, Lukići 3 k,
Birčani
Jeremićo 2 k i Stevanovići 2 k,
Dinja Mala koju čine:
Neškovići: Neškovići 4 k, Pavlović 1k, Blagojevići 2 k o Stevanovići 2k;
Petrići: Marković 1k, Lazić 1 k, Lazići 2 k, Tešić 1 k, Jankovići 2 k, Živanović 1 k i Ivanovići 2 k.
Baščovani:
Stanković 1 k, Gligorići 2 k i Vasiljevići 2 k;
Đurići: Đurići 2 k;
Savići: Mićanovići 4 k, Nestorovići 3 k, Jević 1 k, Grujičić 1 k, Lukić 1 k, Perić 1 k i Jovanovići 2 k;
Pajići: Cvijić 1 k, Jovići 3 k, Tejić 1 k i Mitrović 1 k;
Radičevići: Radičevići 3 k, Vasiljevići 2 k, Perić 1 k i Jovanović 1 k;
Gornja i Donja Mala su rastavljene šumovitim visom Kostajnikom. U Donjoj Mali, Savići i Pajići su rastavljeni brdom Lipnjem. U Birčanima Jeremići i Stevanovići su rastavljeni jednim zabranom a u Savićima, Mićanovići i Jevići su rastavljeni dubokim Savića Potokom.
Privreda,
Oko petnaest seljaka rade u tipionici, a četrdeset do pedeset u rudnicima u Cerovi u Lipenoviću i u Zajači; svi idu na rad obdanicom. U državnoj šumo, više Kostajnika, seljaci od Pirota i od Niša prže ćumur za topionicu. Seoska šuma je u Orlujaku, Suvoj Jami, Grabovom Ostenjku itd., a opštinska u Boranji. Oko četrdeset seljaka obrađuju zemlju na pola u Lozničkom Polju, a preko dvadeset njih su u tome polju i njive kupili.
Seljaci oz Dublja, Salaša, Crne Bare itd. dogone svinje u seosku šumu, kad rodi žir, i bave se preko zime. Koilibe za prenoćište naprave od bukovih “oplata”.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
Neškovići, Pavlovići, Blagojevići i Stevanovići; Markovići, Lazići,Tešić, Jankovići, Živanović i Ivanovići; Mićanovići, Nestorovići i Gruičići (Sv. Đorđe)
Doseljeni su:
Živkovići,Obradovići, Brankovići, Tadići, Purići, Tomići, Đukanovići., Matići, Purkovići, Vasiljević, Ćirkovići, Markovići, Stevanovići, Nedeljkovići, Đurići i Ćirići iz Pive u početku 18 veka ( Arh. Mihailo).
Od Stevanovića ima odseljenih u Trstenici , u okr. Valjevskom;
Vučetići, Despotovići, Milosavljević Đorđić, Đuričić, Mijajlović i Lukići iz Hercegovine u početku 18 veka. Njihovi preci su pobegli ispred turskih nasilja ( SV Jovan).
Aksići, Maksimović, Savić, Marjanović Jeremić, i Stevanovići iz Birča u prvojh polovini 18 veka. (Srđev-dan)
Mićić, Radičevići, Vasiljevići,Perić i Jovanović iz Metlića u drugoj polovini 18 veka. (Sv. Dimitrije).
Stanković, Gligorići, Jević, Jovanovići,Cvijić, Joviči i Tejić (staro prezime Malešević), iz Radalja u drugoj polovini 18 vekaq (Miholj-dan)
Đurići i Perić iz Radalja u drugoj polovini 18 veka (Sv. Nikola),
Vićentići iz Cerove u drugoj polovini 19 veka ( Sv. Đorđr)
Strailović iz Voljevaca u početku 19 veka. Njegov deda je usinjen (Sv, Đorđe)
Mitrović iz Korenite u drugoj polovini 19 veka. On je doveden uz majku. (Sv. Dimitrije)
IZVOR: Borivoje Milojević, “Rađevina i Jadar” (str. 698-699) Edicija Koreni, “Sl Glasnik, knjiga 16.
Leave a Reply